Arheološki lokalitet Lepenski vir spada u najznačajnija kulturna dobra R.Srbije i sa razlogom je najvažniji deo kulturne baštine Geoparka Đerdap. Iako sam nije pod zaštitom UNESCO-a, kao deo Đerdapa pod zaštitom je UNESCO Global Geoparka.

U sklopu arheoloških istraživanja  desne obale Dunava, kako bi se istražili postojeći i otkrili novi arheološki lokaliteti a pre završetka izgradnje hidroelektrane Đerdap I, otkriven je novi neolitski i mezolitski lokalitet a sa njim najstarija kultura u EvropiLepenski vir.

Video: YouTube – TA Đerdap travel kanal – Arheološko nalazište Lepenski vir

Istražujući Lepenski Vir arheolozi su pronašli 136 stambenih i sakralnih objekata u vidu sedam sukcesivnih naselja. Naselja su pronađena na dunavskim terasama u radius od 10km i podeljena su prema vremenskim periodima na: Lepenski Vir I(a-e), Lepenski Vir II (kasni mezolit) I Lepenski Vir III (a, b).

Pronađena naselja i kuće iz doba mezolita i neolita građena su sa matematičkom preciznošću te svaki detalj arhitekture ove kultute ima veliku važnost. Naselja su podeljena u dva krila od kojih jedno gleda ka reci uzvodno a drugo nizvodno zajedno sa “trgom” koji se nalazi između i daju potkovičastu formu. Na „trgu“, koju se nalazi u samom centru naselja, podignuta je najveća građevina koja verovatno predstavlja neku vrstu svetilišta, a svako naselje podeljeno je nasumičnim putevima koji spajaju kuće sa vodom.

Foto: Đerdap uživo

Svaki od pronađenih stambenih objekata u svim fazama ove kulture građen je isključivo u vidu osnove izvedene iz trougla odnosno zarubljenog kružnog isečka sa iskošenim zidovima. Osnovu su pokrivali lišćem, granama i životinjskom kožom pa se može reći da su živeli u takozvanim šatorima.

Foto: Đerdap uživo

Stanovnici Lepenskog Vira prvi su u Evropi koji su izašli iz pećina i živeli pod otvorenim nebom ali nam enterijer njihovih kuća govori da su oni svoje domove doživljavali kao pećine. Sve što se nalazilo u kućama kao što si ognjišta, skulpture i nešto nalik kamenim stolovima bilo je pričvršćeno za pod, koji su pravili isključivo od crvenog krečnjaka.

Foto: Đerdap uživo

Osnova i način građena kuće ostali su isti kroz sve faze ali raspored u kući i pozicija takozvanog svetilišta menjala se kroz vreme. Ovaj način gradnje naselja koji je koristila ova praistorijska civilizacija u velikoj meri podseća na modernu arhitekturu koju danas koristimo. Zato možemo zaključiti da su bili ispred svog vremena.

Najveće naselje i pronađeni lokalitet premešten je samo 30m više i 100m uzvodno, da ne bi bio potopljen sa izgradnjom  hidroelektrane Đerdap I. Danas ga možete posetiti u jednom od najposećenijih muzeja u Srbiji – Lepenski vir.

Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstvo kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.