Tvrđava Golubački grad kroz svoju istoriju imala je ulogu čuvara klisure. Kulturna baština Đerdapa ponosi se jednom od najlepših tvrđava na Dunavu. Brojni narodi plovili su ovom velikom rekom kako bi stigli do svojih odredišta. Mnogi od njih zastali su ovde kako bi kontrolisali plovidbu ali i celo područje. Svako od njih ostavio je delić svog uticaja i možda je upravo zato toliko lepa.

Video: YouTube – Đerdap travel kanal – Tvrđava Golubački grad

Danas poznata turistička destinacija Tvrđava Golubački grad nalazi se na 4km od današnjeg naselja Golubac, i svakako je ponos Geoparka Đerdap. Ovo srednjovekovno utvrđenje danas je spomenik kulture od izuzetnog zančaja ali kako je ono nastalo i šta se sa njim desilo?

Foto: Đerdap uživo

Tvrđava je vekovima je bila vojno utvrđenje i zbog toga je često menjala vlasnike. Kada je i ko sagradio je ostalo pitanje bez odgovora, a prvi put pominje se u ugarskoj povelji iz 1337. godine u kojoj je navedeno da je vlastelin Nikola Banfi tu boravio sa ugarskom vojnom posadom 1335. godine.

Osnova tvrđave je nepravilna da bi se prilagodila terenu i sastoji se od 9 kula koje povezuju bedemi. Svaki vlasnik tvrđave dograđivao je potrebne delove a svoju finalnu formu dobila je u XV veku, dolaskom baruta iz Kine u Evropu. Tako je krenula era vatrenog oružja, koja je tada promenila filozofiju ratovanja. Tada je izgrađena poslednja kula, topovska kula.

Foto: Đerdap uživo

Baš zbog nepristupačnog terena, tvrđava je bila od izuzetnog vojnog značaja. Glavna kapija okrenuta je ka zapadu, što je ujedno bio i jedini pristupačan kopneni prilaz, na kome se nalazio drveni most iznad jarka punog vode. Ostali prilazi tvrđave bili poprilično nepristupačni, sa jedne strane tvrđave bila je reka dok je sa druge strane tvrđava bila u stenama. Iz tog razloga bilo je skoro pa nemoguće u ratu osvojiti ovu tvrđavu.

Svaka kula izgrađena je zasebno i nezavisna je od drugih. Nisu postojali tuneli, staze koji bi ih spojili i zato je bilo izuzetno teško osvojiti celu tvrđavu. Osvajanjem jedne kule, osvajač ne bi dobio ništa u taktici. Morao bi sa napasti sledeću i tako do poslednje. A poslednja je uvek bila “Šešir”kula, ili “Dižon” kula – gotovo neosvojiva.

Dunav kao i sve velike reke u svetu, uvek je bio naseljavan. Sama reka bila je granica mnogih kraljevstva, carevina, država. Upravo zbog toga mnoge borbe vodile su se ovde kroz istoriju. Zato su se ovde borile vojske kneževa, kraljeva, careva – Srbije, Ugarske, Turske, Nemačke, Bugarske… . Sve u cilju da se zagospodari tvrđavom kako bi se kontrolisala plovidba rekom.

Foto: Đerdap uživo

Od tih davnih dana pa sve do 2011.godine kada je proglašena za turistički prostor i spomenik kulture od izuzetnog značaja tvrđava je bila napuštena i u ruševinama. U okviru međunarodnog projekta „Put kulture – Tvrđave na Dunavu“ kod IPA fondova Evropske unije, tvrđava je obnovljena i svečano otvorena u martu 2019. godine.

Danas je Tvrđava Golubački grad jedna od najposećenijih turističkih destinacija u Srbiji koja turistima privlači pažnu svojom bogatom istorijom, jedinstvenim pričama i originalnim sadržajem.

Turističkim kompleksom upravlja “Tvrđava Golubački grad” d.o.o. i više o uslovima posete možete videti na zvaničnom sajtu.

Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstvo kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.